Work from home and musculoskeletal pain in telecommunications workers during COVID-19 pandemic: a pilot study

Pandemija izazvana širenjem koronavirusa teškog akutnog respiratornog sindroma 2 dovela je do značajnih promjena u globalnoj ergonomiji rada. Naime, tisuće zaposlenika iznenada su uobičajene radne prostore zamijenile kućnim prostorom ne bi li se smanjilo širenje virusa i obuzdala pandemija. Kako bi se opisale mišićno-koštane tegobe u uvjetima rada od kuće te analizirali novonastali uvjeti rada od kuće, ovo presječno pilot-istraživanje obuhvatilo je 232 zaposlenika telekomunikacijske tvrtke: 121 muškarca (52,2 %) u dobi od 23 do 62 godine i 111 žena (47,8 %) u dobi od 23 do 53 godine, koji su radili od kuće osam mjeseci, tj. od 16. 3. 2020. do 4. 12. 2020. Za potrebe ovog istraživanja autori su izradili virtualni upitnik u kojem su ispitanici samostalno procijenili intenzitet bolova u šakama, donjem dijelu leđa te u vratu i gornjem dijelu leđa tijekom rada od kuće, uvjete rada od kuće te razinu vlastite tjelesne aktivnosti. U odnosu na vrijeme prije rada od kuće, 90 ispitanika (39,1 %) prijavilo je jače bolove u donjem dijelu leđa tijekom rada od kuće, pri čemu je pogoršanje bola u vratu i gornjem dijelu leđa prijavilo 105 ispitanika (45,7 %), a bola u šakama njih 63 (27,2 %). Samo trećina zaposlenika nije prijavila mišićno-koštane tegobe tijekom rada od kuće. Muškarci su značajno rjeđe prijavili bol u šakama, donjem dijelu leđa te u vratu i gornjem dijelu leđa (p=0,033; p=0,001 odnosno p=0,013). Posebnu prostoriju za rad od kuće imalo je 69 ispitanika (29,9 %), odvojeni radni prostor njih 75 (32,4 %), a njih 87 (37,7 %) nije imalo radni prostor, pa su najčešće radili u blagovaonici (njih 30). Pisaći radni stol za rad nije imalo 95 ispitanika (40,9 %), a ergonomsku radnu stolicu imalo je njih tek 75 (32,3 %). Od ispitanika koji žive s ukućanima (N=164), njih 116 (70,7 %) smatralo je da ih ukućani ometaju u radu stalno ili povremeno. Više od polovice ispitanika (52 %) smatralo je da radi dulje kod kuće nego na poslu, i to značajno više žene (p=0,05). Samo je 69 ispitanika (29,9 %) uzimalo češće predahe, i to značajno češće stariji zaposlenici (p=0,006). Naši rezultati upućuju na to da, radi sprječavanja mišićno-koštanih tegoba, zaposlenike treba educirati o metodama i načinima prilagodbe neergonomske opreme, korištenju pauza, potrebi tjelovježbe, a poslodavce treba educirati o potrebi organizacije radnog vremena u novim uvjetima rada od kuće.